1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačka ne može bez Kine

16. travnja 2024

Još od poremećaja u isporukama u doba korone i u Njemačkoj se neprestance ponavlja kako se treba smanjiti ovisnost od Kine. Zapravo, ovisnost postaje sve veća, ali je i Kina donekle ovisna o Njemačkoj.

Njemački kancelar Scholz i kineski predsjednik Xi u Pekingu pred zastavama dvije države
Njemački kancelar Scholz i kineski predsjednik XiFoto: Michael Kappeler/dpa/picture alliance

I prethodna i sadašnja njemačka vlada su najkasnije u pandemiji bolno shvatile koliko su ovisne o Kini - kako za tržište njemačkih tvrtki, tako i kao izvoru robe i sirovina. Politička je odluka smanjiti tu ovisnost, ali Institut njemačkog gospodarstva (IW) je predstavio najnovije podatke gdje se vidi kako ovisnost ne samo da se nije smanjila, nego kako se u nekim važnim sirovinama ili sastojcima za lijekove čak i povećala.

Jürgen Matthes iz tog Instituta upozorava kako uopće nije lako naći alternativu uvozu iz Kine, na primjer u kemijskoj ili elektroničkoj industriji. A mnoge sirovine koje nudi Kina su toliko povoljne da se drugdje uopće niti ne isplati eksploatacija. Stručnjaci Instituta savjetuju vladi formiranje posebnog radnog tijela koje će u povjerljivosti utvrditi koje njemačke tvrtke su posebno ovisne i što se tu može napraviti.

No i Kina ima nevolja - i pogotovo sad se jedva uopće može odreći prakse slati jeftinu robu na svjetsko tržište. Želja Pekinga jest da gospodarski rast i ove godine bude najmanje 5%, ali prokušani recepti - infrastrukturni projekti i stanogradnja - više ne djeluju.

Ako želi biti najveća gospodarska sila svijeta, to ne može postati jeftinom odjećom i sitnicama u domaćinstvu: treba postati i predvodnica u tehnološkom razvoju - a tu Kini još uvijek treba NjemačkaFoto: Michael Kappeler/dpa/picture alliance

Nema rasta bez izvoza

To znači izvoz i proizvodnju za inozemna tržišta - praktično pod svaku cijenu. Njemački kancelar Scholz je sad i u Kini govorio o "poštenom" tržišnom natjecanju bez državnih potpora, ali i tu Peking praktično nema izbora nego nastaviti po starom. Cilj Kine jest na 100. godišnjicu tamošnje revolucije, dakle 2049. postati najveća gospodarska sila svijeta, a to jedino može postići razvojem najviše tehnologije: računalstvom, robotikom, umjetnom inteligencijom, alternativnim izvorima energije i načinima mobilnosti. U svim tim područjima želi prestati biti ovisna o stranim tvrtkama i troši goleme novce u potrebnu infrastrukturu i istraživanje.

U postizanju cilja su tu i direktne potpore i različite državne pogodnosti tvrtkama u tim područjima, od kredita, zemljišta pa do jeftinije energije. To je osobito očito kod proizvodnje e-automobila kao što su potpore tvrtki BYD, ali izdašno pomaže i proizvođače vjetroelektrana.

A tu Kina upada u zamku koju je sama sebi postavila: pogotovo u pandemiji je potrošnja građana pala i to je već izazvalo slom sektora stanogradnje u toj zemlji. Peking se zato sve više zadužuje - državni dug će se ove godine vjerojatno popeti već na 87% BDP-a dok ga u "pravom" komunizmu Maoa praktično nije bilo, a taj dug se može podmiriti samo prodajom kineske robe. I to u inozemstvu, jer kinesko tržište i dalje zapinje.

Domaće tržište jednostavno nije spremno više trošiti tako da i se razvoj može platiti samo izvozom - i niskim cijenama uz pomoć značajnih državnih potporaFoto: Lars Penning/dpa/picture alliance

Kina (još uvijek) treba i Njemačku

To svjetsko tržište više ne želi samo tako prihvatiti: i bez Trumpa se u SAD redaju carine na proizvode iz Kine, a slične mjere uvode i druge zemlje. I EU ne želi ostati jedina gdje će Kina još moći nesmetano plasirati svoju robu, a isto tako se može pretpostaviti kako će i Kina onda uvoditi carine na robu iz inozemstva.

To znači i da će se njemačke tvrtke koje djeluju u Kini naći između dvije vatre, a već im je i ovako sve teže: u mjerama državne potpore naravno da su na prvom mjestu domaće, kineske tvrtke, a i želja Pekinga za što manjim uvozom - osim njemačke težnje za manjom ovisnošću znači i da ukupna razmjena pada: Kina je još uvijek najveći gospodarski partner Njemačke, ali još jedva dvije milijarde eura je dijeli od drugog partnera po veličini, Sjedinjenih Američkih Država.

No Peking je svjestan kako je Njemačka još uvijek mnogo pristupačnija nego što su to postale i SAD ili čak Japan. Kina isto tako treba Njemačku i tu je vjerojatno spremna učiniti određene ustupke njemačkom kancelaru i predstavnicima njemačkih tvrtki koji borave u Kini.

Max Zenglein iz Mercatorovog instituta za Kinu procjenjuje kako je Njemačka u dobroj poziciji jer Kina još uvijek treba i tehnologiju i kapital iz Njemačke. No mišljenje stručnjaka je jasno: na neke ustupke će biti spremna, ali ne i na promjenu svoje gospodarske politike i praksu državnih potpora. Jer tu Peking praktično nema izbora.

aš(ard)