1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Nakon odluke Kristijana Šmita: nova kriza i ultimatumi?

27. mart 2024

Uvođenje skenera, izbor biračkih odbora, identifikacija birača, glavne su izmjene Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit. Iz RS poručuju da je evropski put završen, dok iz Trojke pozdravljaju odluku.

Kristijana Šmita, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH
Slijedi li nova politička kriza nakon nametanja izmjena Izbornog zakona BiH? Foto: Elman Omic/AA/picture alliance

Ultimatum da se domaći političari dogovore oko izmjene Izbornog zakona BiH, koji je postavljen krajem prošle godine, istekao je nametnutim paketom integriteta od strane visokog predstavnika Kristijana Šmita. Koristeći "Bonska ovlaštenja", Šmit je uveo nekoliko bitnih izmjena Izbornog zakona, koje se odnose na skeniranje glasačkih listića, video nadzor, snimanje na biračkim mjestima i centrima za brojanje, ali ne i elektronsko glasanje. Jer za tako nešto BiH, kaže Šmit, još nije spremna.

„Ne radi se ovdje o elektronskom glasanju, mislim da nismo dovoljno napredni za to. Biće papirni listić i ti listići će biti elektronski skenirani i prebrojani, tako da ćemo onemogućiti promjenu biračkih listića ili da neki listići izađu drugačiji", pojasnio je Šmit, napomenuvši da su izmjenama predviđene i sankcije.

Nada da će nametnute izmjene spriječiti izborne manipulacije Foto: Vera Soldo/DW

Birački odbori kao rak-rana

Birački odbori su dio koji najviše boli stranačke prvake, s obzirom da su manipulacijama u ranijim izbornim procesima vršili praktično njihovo preuzimanje od strane jedne partije, u dogovoru sa drugom, što je onda rezultiralo izbornim mahinacijama prilikom glasanja. Sada je to onemogućeno, makar na papiru, pa predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik ne smiju biti članovi političkih stranaka, niti obavljati dužnost u njima.

„Ne smiju biti ni članovi udruženja ili fondacije organizaciono ili finansijski povezanim s političkom strankom, niti smiju biti uključeni u bilo kakve aktivnosti političke stranke i moraju biti u mogućnosti da obavljaju svoje dužnosti na politički nepristrasan način", navodi se između ostalog u izmjenama koje je nametnuo Šmit.

Sve to, kaže Šmit, zbog građana BiH, kojima želi osigurati „demokratske izbore". Skeneri će omogućiti identifikaciju glasača, bez mogućnosti ponavljanja i to će biti pilot projekat, što znači da se skeneri neće koristiti na svim glasačkim mjestima nego na ograničenom broju.

A taj broj, kako navode iz Centralne izborne komisije BiH, već je poznat. CIK podržava donošenje tehničkih izmjena Izbornog zakona, kaže predsjednik CIK-a Suad Arnautović, upozorivši da su kao institucija pod strašnim političkim pritiskom, ali da su spremni za izbore.

„Mi smo sve pripremili da organizujemo pilot projekat u deset opština na 165 biračkih mjesta, što bi značilo uvođenje novih tehnologija", rekao je Arnautović.

Dodik se nije oglašavao nakon odluke Kristijana Šmita

Odgovor entitetskim izbornim zakonom

Međutim, u Republici Srpskoj nisu spremni za bilo kakve izmjene. Još prošle godine iz Banjaluke je stigao odgovor na ultimatum da će, ukoliko bude nametanja izmjena Izbornog zakona, biti donesen entitetski koji će regulisati izborni proces na entitetskom nivou.

„Sve što smo rekli tako će biti. Ako ovo ništavilo koje se zove Šmit, pokuša nešto da uradi stavio je tačku na evropski put. I donosimo izborni zakon i naša republička izborna komisija sprovodi izbore", rekao je Dodik sredinom februara, odgovarajući na pitanje šta ukoliko visoki predstavnik nametne izmjene Izbornog zakona. Dodik se nakon odluke Šmita nije oglašavao, a tokom dana (27.3.) trebao bi biti utvrđen datum održavanja posebne sjednice na kojoj bi se razgovaralo i o ovom pitanju.

U javnosti se, neposredno prije objavljivanja odluke iz OHR-a, pojavila i radna verzija Izbornog zakona RS, kojim je definisano da republička i lokalne izborne komisije samostalno provode izbore.

„Sjedište Republičke izborne komisije je u Banjaluci. Republička izborna komisija ima pečat u skladu sa zakonom. Republička izborna komisija ima internet stranicu na kojoj se objavljuju svi izborni propisi kao i sve druge odluke od značaja za izborni proces i to u roku od 24 časa od donošenja odluke" navedeno je u radnoj verziji koja se pojavila u medijima.

Razlika u odnosu na Izborni zakon BiH je u tome što će Republička izborna komisija biti nadležna za sve izbore koje se provode na teritoriji Republike Srpske. Taj zakon trebao bi se naći već na sljedećoj sjednici parlamenta o čijem datumu će Kolegijum Narodne skupštine danas odlučiti.

Radovan Višković dovodi u pitanje evropski put BiH zbog poteza OHR-aFoto: Dragan Maksimovic/DW

Kritika na račun Šmita iz EU

Najoštriji u reakciji na nametnute izmjene Izbornog zakona bio je premijer RS Radovan Višković, koji dovodi u pitanje evropski put BiH zbog poteza OHR-a. Ističe da je nedopustivo da Centralna izborna komisija BiH sama bira biračke odbore i da time izabrani članovi postaju profesionalci, te se postavlja pitanje ko će da ih plati.

„Nije me iznenadilo što pola BiH priznaje čovjeka (Kristijan Šmit) koji je nelegalno na ovim prostorima, jer nema verifikaciju UN da bude visoki predstavnik. Odluka od prije nekoliko dana o otvaranju pregovora EU sa BiH je u suštini ovim nametanjem zatvorena", rekao je Višković.

Nakon odluke Šmita stiglo je i saopštenje iz Brisela u kojem se navodi da se reforme očekuju od lokalnih vlasti i da se ovlaštenja visokog predstavnika trebaju koristiti samo kao posljednja mjera. U saopštenju, koje potpisuje portparol EU Peter Stano, navodi se da je „opsežna međunarodna supervizija nekompatibilna s evropskom budućnosti BiH".

„EU je izrazila snažnu sklonost prema tome da Parlament BiH preuzme svoju odgovornost i usvoji ove reforme, kao što su se lideri državne koalicije obavezali da će to učiniti na vrijeme za sprovođenje tokom opštinskih izbora u oktobru", saopšteno je iz Brisela.

Željko Komšić pozdravio odluke Kristijana Šmita Foto: Elvis Barukcic/AFP/Getty Images

Podrška Liberala

Takav stav dijametralno je suprotan sa stavom ostalih međunarodnih predstavnika u BiH, posebno američkih i britanskih diplomata. Oni u potpunosti podržavaju odluku Kristijana Šmita i korištenje bonskih ovlaštenja u slučaju Izbornog zakona. Zajednički je stav da je neuspjeh domaćih političara da se dogovore oko ovog pitanja rezultiralo reakcijom OHR-a.

Podrška Šmitu stiže i od izvjestioca za Zapadni Balkan Kluba poslanika njemačke Liberalne partije Tomasa Hakera (Thomas Hacker).

„“Odluka visokog predstavnika Kristiana Šmita (Christiana Schmidta) da iskoristi svoja bonska ovlaštenja je neophodna i primjerena s obzirom na predstojeće lokalne izbore u Bosni i Hercegovini. Pri tome, on preuzima važne preporuke OSCE-a/ODIHR-a, GRECO-a i Venecijanske komisije i sprovodi ih s obzirom na nedostatak političke volje lokalnih političkih donosioca odluka. Izmjene izbornog zakona jasan su znak jačanja integriteta izbora i Centralne izborne komisije“, kaže Haker, očekujući da nakon ovog poteza Šmita, ovogodišnji lokalni izbori u BiH neće više biti podložni izbornim prevarama.

HDZ-ov prijedlog ide u zaborav

Dok srpska članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović smatra da je potez Šmita unazadio zemlju tri koraka unazad i da je to šamar demokratskom procesu u evropskom putu BiH, njen kolega iz Predsjedništva, predsjedavajući Željko Komšić ne misli tako. Naprotiv.

„Trebaće vremena da vidimo sve efekte izmjena, ali trenutno izgleda kao da će glas građana Bosne i Hercegovine vrijediti više nego ranije, jer će se glasovima manje manipulisati", kaže Komšić, navodeći da je za BiH dobro što se pravi korak naprijed u procesu pristupanja Evropskoj uniji i što HDZ nema više mogućnost podmetati svoje političke ambicije u vidu trećeg entiteta u proces zaštite izbornog integriteta.

A HDZ BiH i njen prvi čovjek Dragan Čović, još se nisu oglasili oko nametanja tzv. paketa integriteta Izbornog zakona, dobrim dijelom i zbog toga što je samo dva dana prije nametnute odluke ova stranka u proceduru uputila svoj prijedlog izmjena Izbornog zakona. Tim prijedlogom kojeg je na usaglašavanje u Savjet ministara uputio HDZ-ov ministar pravde Davor Bunoza, definisano je da bi za člana Predsjedništva BiH ubuduće bio biran onaj Hrvat koji, uz opštu većinu glasova sa teritorije Federacije BiH, dobije i većinsku podršku u kantonima sa razmjernom ili apsolutnom većinom hrvatskog stanovništva.

Međutim, prijedlog su odbili predstavnici Trojke, kao i američka Ambasada u BiH, jer se tim zakonom praktično, kako su rekli, uvodi hrvatska izborna jedinica u Federaciji BiH.

„HDZ BiH ne može na silu doći do rješenja koje preferira – mora iskreno pregovarati i raditi na izgradnji konsenzusa i kompromisa neophodnih za promjenu Ustava BiH. Stranka je za to imala veoma mnogo vremena, ali to nije uradila", upozorili su iz američke Ambasade u BiH.

Da li će izjene Izbornog zakona unazaditi pregovore EU sa BiH?Foto: Samir Jordamovic/Anadolu/picture alliance

Veća izlaznost

Samo dan prije nametanja Šmitove odluke koju je Trojka pozdravila i najavila da će zakon prihvatiti, prvi čovjek SDP-a BiH Nermin Nikšić takođe je odbacio Čovićev prijedlog.

„Ovo jest iskorak HDZ-a, ali za nas je i dalje neprihvatljivo. Trojka insistira na sprovođenju presuda Evropskog suda pravde, a ne samo Ustavnog suda BiH", rekao je Nikšić, ističući da prijedlog HDZ-a ne može biti dio paketa tehničkih izmjena Izbornog zakona jer se za novi model izbora članova Predsjedništva mora promijeniti ustav države.

A što se tiče paketa integriteta, stručnjaci smatraju da je potez Šmita očekivan, posebno nakon što je rok za izmjene i domaći dogovor postavljen prije četiri mjeseca. Bivši član CIK-a BiH Vehid Šehić kaže da je Šmit uvažio prijedloge OSCE-a ali i koalicije „Pod lupom" koja prati izborne procese nekoliko posljednjih ciklusa. Birački odbori su, kaže Šehić, bili slaba karika, zbog čega je odluka Šmita očekivana.

„Ove izmjene bi mogle uticati na veću izlaznost. Ovo je zaštita dostojanstva građana, što se političarima ne sviđa. Ovim se iz jednačine izbacuje ljudski faktor koji može da promjeni volju birača. To je najbitnije u cijelom izbornom procesu", rekao je Šehić, prenosi N1.

Dejton: sporazum je zaustavio rat, ali nije okončao konflikt

06:06

This browser does not support the video element.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu